c2Mat 9.37-38
d3Mat 10.16
e4-11Mat 10.7-14; Maak 6.8-11; Luuk 9.3-5
f71 Kor 9.14; 1 Tim 5.18
g10-11Apo 13.51
i13Ais 23.1-18; Eze 26.1—28.26; Joel 3.4-8; Aam 1.9-10; Zek 9.2-4
j15Ais 14.13-15
m19Ond 91.13
o25-28Mat 22.35-40; Maak 12.28-34
p27Lew 19.18; Dut 6.5
q28Lew 18.5
s33-342 Hist 28.15

Luke 10

Jiisasnoŋ gowoko 72 wasiŋ oŋono keŋgi.

Mat 9.37-38, 10.7-16

1Kawaa gematanoŋ Poŋnoŋ gowoko tosaaŋa 72
Tosianoŋ weeŋgoŋ 70 jeju. Tosianoŋ 72 jeju.
ii meweeŋgoŋ oŋono. Aŋo “Taoŋa taoŋa gomaŋa gomaŋa kemaŋa,” jeŋ kanoŋ woi woi metogoŋ wala wasiŋ oŋono.
2“Wasiŋ oŋomaŋa,” jeŋ kokaeŋ iŋijoro mogi, “Anutuwaa gawonoŋ nene hoŋa mamaga momogoŋ ejato, ii meŋ kululuuwombaajoŋ gawoŋ meme ejemba anana afaaŋanoŋ laligojoŋ. Kawaajoŋ mono nene hoŋa masuqeqetaa Poŋa qama kooliŋ mugi gawoŋ meme ejemba wasiŋ oŋono hoŋa meŋ kululuuwu.

3“Oŋo mono kembu. Mobu, lama yoŋonoŋ duuyaa kasu kawalia yoŋoo batugianoŋ kemegi luguŋ iŋiwuboti, niinoŋ oŋo iikawaa tani kaaŋa wasiŋ oŋombe kembu. 4Oŋo moneŋ irimuŋ kasa me geso moŋ me kana esu ii mende meŋ kembu. Kema kananoŋ ejemba iŋiima jeŋkelekele ama yeizozogia mende jewu.

5“Kema miri moŋnoŋ uma wala kokaeŋ iŋijowu, ‘Anutunoŋ mono miri koi kanoŋ luae qero bonjoŋ laligowu.’ 6Kaeŋ jegi moŋnoŋ luae aŋgoŋ komambaa so kolooji eeŋ, luaegianoŋ mono iwaa qaganoŋ ubaato, moŋnoŋ ii mende aŋgoŋ kombaati eeŋ, luaegianoŋ mono eleema oŋoaŋgiaa qagianoŋ ubaa. 7Miri ubuti, mono iikanondeeŋ laligoŋ gawoŋ mewu. Ejembanoŋ gawoŋ meme ejemba laaligogia naŋgowutiwaa so kolooju. Kawaajoŋ yoŋonoŋ nene ano apu oŋombuti, ii mono newu. Miri tosianoŋ lansaŋ mende ewu. Miri sueŋ mende kema kawu.

8“Taoŋ iikanoŋ me iikanoŋ keugi koma horoŋ nene oŋombuti, ii mono newu. 9Neŋ tosianoŋ kanoŋ ji iŋiro ewuti, ii mono meŋ qeaŋgoŋ oŋombu. Kaeŋ ama kokaeŋ jegi mobu, ‘Anutuwaa bentotoŋanoŋ mono kosere karo iikawaa uutanoŋ keubu.’ 10Kaeŋ ambuto, taoŋ moŋnoŋ keugi gema uŋuwuti, iikanoŋ mono maaketnoŋ me sombenoŋ kema kokaeŋ jegi mobu,

11‘Nono oŋoo taonoŋ kaniŋ sububuŋ iwoi kana tambonananoŋ mokotaaji, ii mono riiŋ konjoratiniŋ oŋoaŋgiaanoŋ eleema kemebaa. Kemebaato, qaa koi mono moma yagowu: Anutuwaa bentotoŋanoŋ mono kosogianoŋ asugija.’ 12Niinoŋ kokaeŋ iŋijowe mobu: Anutunoŋ kambaŋ somatanoŋ qemasologeŋgiaa iroŋa meleeno taoŋ iikawaa qaganoŋ ubaati, so iikanoŋ mono Sodom yoŋoo siimbobolo soya uuguŋ toroqeŋ oŋombaa.”
Sodom yoŋonoŋ bologa kanjaŋawo meŋ laligoŋ uugia mende meleeŋgi Anutunoŋ gerenoŋ kondeema oŋono.
,
c , d , e , f , g , h

Jiisasnoŋ taoŋ 3 yoŋoojoŋ ‘Yei wosobiri!’ jero.

Mat 11.20-24

13“Oo Korazin toya, niinoŋ oŋoojoŋ ‘Yei!’ jeŋ saajeŋ ano Betsaida toya, oŋoojoŋ kaaŋagadeeŋ ‘Yei!’ jeŋ saajeŋ. Niinoŋ yoŋoonoŋ kembe qaana jewe sosoniro aŋgoletona ku-usuŋawo asugiroto, uugia kileŋ mende meleeŋgi. Aŋgoleto ii waba balonoŋ Taia ano Saidon sitinoŋ asuginagati eeŋ, iyoŋonoŋ mono kambaŋ koriga uugia meleembombaajoŋ kaisareya qendeema resanoŋ lumu aoŋ too ariŋ saabuyaga.

14“Saabuyagato, Anutunoŋ kanageŋ Korazin ano Betsaida yoŋoo qaagia jeŋ tegoŋ iroŋa meleeno siimbobolo mobuti, kambaŋ somata iikanoŋ ii mono Taia ano Saidon yoŋoo siimbobolo soya uuguŋ mobuya. 15Ano Kaperneam toya, Anutunoŋ oŋo saanoŋ metaama oŋono Siwe gomanoŋ ubuyaga me qaago? Qaago totooŋ! Oŋo mono koomuwaa senjoŋ gomanoŋ kemebuya.

16“Moŋnoŋ qaagia mobaati, iinoŋ mono noo qaana mobaa. Moŋnoŋ gema uŋuwaati, iinoŋ mono nii gema nuwaato, moŋnoŋ nii gema nuwaati, iinoŋ wasiŋ nonoti, mono ii gema qewaa.” Kiaŋ. i , j , k

Gowoko 72 yoŋonoŋ eleema aisoogi.

17Gowoko 72
Tosianoŋ weeŋgoŋ 70 jeju. Tosianoŋ 72 jeju.
yoŋonoŋ laligoŋ eleema kaŋ aisooŋ kokaeŋ jegi, “Poŋ, nono goo qaganoŋ omejiilaŋ jeŋ kotoŋ oŋoniŋ yoŋonoŋ kaaŋagadeeŋ qaanana baatanoŋ kema togoŋ keŋgi.”

18Kaeŋ jegi Jiisasnoŋ meleeno, “Niinoŋ Satan aagogi Siwenoŋga luguŋ oobili kaaŋa hagoŋ kemero iibe. 19Mobu, niinoŋ ku-usuŋ oŋombe oŋo saanoŋ mokoleŋ, soromaaŋ, kuaŋkuaŋ ano kerenanaa esuŋmumuya jetawo kuuya riigi kamaaro haamo ambuya. Kawaajoŋ iwoi moŋnoŋ uŋuŋ mizimizi mende mewaa.

20“Kawaajoŋ omejiilaŋ yoŋonoŋ qaagia baatanoŋ kenjuto, kileŋ oŋoonoŋ korisoro waŋa ii iikawaajoŋ mende aisoowu. Oŋoo qagia Siwe gomanoŋ oogi Anutuwaa buknoŋ eji, iikawaajoŋ mono honombonoŋga qaa aisoowu.” Kiaŋ. m

Jiisasnoŋ aisooŋ Anutu mepeseero.

Mat 11.25-27; 13.16-17

21Kambaŋ kanoŋ Uŋa Toroyanoŋ Jiisas inaaŋ muro aisooŋ qaa kokaeŋ jero, “Oo Amana, giinoŋ Buŋa qaaga momakooto ejemba momo somata megiti, iyoŋoonoŋ mesaŋgonato, ejemba merabora kaaŋa iyaŋgiaajoŋ mogi poumapou kolooji, ii mono ii iŋisaana moma asariju. Kawaajoŋ niinoŋ Siwe gomambaa Poŋa gii mepeseeŋ gonjeŋ. Oo Amana, gii geeŋgo kaeŋ koloowaatiwaajoŋ mona sokono awaa kolooro.

22“Amananoŋ mono iwoi kuuya jeŋ kotoro noo buŋaga kolooro. Amananoŋ meriaa kania aŋodeeŋ moma yagoro moŋnoŋ ii mende moja. Kaaŋagadeeŋ moŋnoŋ Amayaa kania mende moma yagoro Merianondeeŋ ii moja ano ejemba meweeŋgoŋ oŋoma yoŋoojoŋ ii iŋisaambaati, iyoŋonoŋ mono Ama moma mubuya.”

23Jiisasnoŋ kaeŋ jeŋ gowokouruta yoŋoonoŋ eleema iyaŋgiodeeŋ oloŋ kokaeŋ iŋijoro, “Daeŋ yoŋonoŋ oŋo iwoi iijuti, ii iima mono jaagiaajoŋ ama simbawoŋawo kolooju. 24Iikawaa kania ii kokaeŋ: Niinoŋ qaa kokaeŋ iŋijowe mobu, Gejatootoo ejemba ano kiŋ eja poŋ mamaganoŋ oŋo iwoi koi iijuti, ii iibombaajoŋ awelegoŋ laligogito, ii mende iigi. Oŋo qaa koi mojuti, iyoŋonoŋ ii mobombaajoŋ awelegoŋ laligogito, ii mende mogi.” Kiaŋ. n

Jojopaŋ qaa waŋa woi ii nomaeŋ?

Mat 22.34-40; Maak 12.28-31

25Kana qaawaa boi moŋnoŋ waama Jiisas timbi ama kokaeŋ qisiŋ muŋ ijoro, “Boi, niinoŋ mono nomaeŋ ama laaligo kombombaŋa tetegoya qaa buŋa qeŋ aowenaga?” 26Ijoro Jiisasnoŋ kokaeŋ meleema qisiro, “Mooseswaa Kana qaanoŋ qaa nomaeŋ oogita eja? Iikawaa kania ii nomaeŋ?” 27Qisiro meleema jero, “‘Gii uugabaga, uŋaga, ku-usuŋga ano roromoŋgoga jumuŋa iikanoŋ mono Poŋ Anutuga jopagoŋ laligowa,’ ano ‘Geeŋga jopagoŋ aoŋkejaŋi, iikaaŋiadeeŋ mono ejemba kuuya jopagoŋ oŋoma laligowa’.”

28Jero Jiisasnoŋ meleeno, “Dindiŋa meleenjaŋ. Ii teŋ koma laaligo kombombaŋaa buŋa koloowaga.” 29Kaeŋ meleenoto, Kana qaawaa boinoŋ ‘Ii teŋ koma solaŋa koloojeŋ,’ kaeŋ romoŋgoŋ kaniaya qendeemambaajoŋ moma Jiisas ijoro, “Ejemba batugianoŋ laligoŋ koubeti, iyoŋoonoŋa mono morowaajoŋ jejaŋ? Nii mono moroga mende jopagoŋ mubenaga?” o , p , q

Samaria ejanoŋ gbilibuuruŋ eja kiaŋkomuŋ muro.

30Kaeŋ jero Jiisasnoŋ meleema jero, “Eja moŋnoŋ Jerusalem siti mesaoŋ Jeriko gomanoŋ kemeŋ kananoŋ kikekakasililiŋ yoŋoo borogianoŋ kemero megi. Meŋ hina iwoiya wama opoya qetegoŋ gbilibuuruŋ qeŋ giliŋ keŋgi komumambaajoŋ ama ero. 31Eŋ mambono jigo gawoŋ galeŋ moŋnoŋ kana iikayadeeŋ kema iima iima sisiriiŋ kana leegeŋga kema uuguŋ keno. 32Keno mambono jigo gawoŋ eja (Liwait) moŋnoŋ iikanoŋ kouma iima kaaŋiadeeŋ iima sisiriiŋ uuguŋ keno. 33Kenoto, Samaria prowinswaa eja
Juuda yoŋonoŋ Samaria ejemba jejewili ama oŋoma laligogi.
moŋnoŋ kana iikayadeeŋ kema eroti, iikanoŋ keuma iima wosoya moma iima kobooro.

34“Iima kobooŋ kosianoŋ kemeŋ wijia kele ano wain apuyanoŋ moriŋ esuuro. Wijia esuuŋ meŋ kobibiiŋ doŋgiya qaganoŋ ama wama qenjaaro ee mirinoŋ kema ama kalaŋ koma muro. 35Kalaŋ koma muŋ eŋ waama umugawodeeŋ weeŋ woiwaa tawaya (Kina 20) unjuma qenjaaro miriwaa toya muŋ ijoro, ‘Eja koi mono kalaŋ koma muŋ laligona moneŋ gonjeŋi, ii mende sokoma uuguwaati eeŋ, ii mono eleema kaŋ kanoŋ toroqeŋ gomaŋa.’ 36Eja karooŋ kaniagia kaeŋ qendeeŋgi. Eja kikekakasililiŋ yoŋoo borogianoŋ kemeroti, iwaa alia moronoŋ kolooro? Yoŋoonoŋga morowaajoŋ mona, ii uukaleŋ muro?”

37Qisiŋ muro meleeno, “Kiaŋkomuŋ muroti, iinoŋ.” Kiaŋ meleeno Jiisasnoŋ ijoro moro, “Gii mono kema kaaŋiadeeŋ ama laligowa.” Kiaŋ. s

Jiisasnoŋ Marta Maria yorowo kusu raro.

38Jiisasnoŋ gowokouruta yoŋowo kananoŋ keŋgi Poŋgianoŋ gomaŋ moŋnoŋ keuro. Keuro emba moŋ qata Marta iinoŋ koma horoŋ muro mirianoŋ uro. 39Martawaa koga qata Maria laligoro. Iinoŋ Poŋ iima kosianoŋ kamaaŋ rama Buŋa qaa jeroti, ii geja ama awutambaŋa koma moro. 40Moroto, Martanoŋ lombaŋ gawonoŋ hororo kema kaŋ amaqamamaa ama Jiisaswaajoŋ ijoro, “Poŋ, konanoŋ nomesaoro neenodeeŋ weleŋ gawoŋ mewe mona sokonja me qaago? Kawaajoŋ mono Maria jena kaŋ ilaaŋ nomba.”

41Ijoro Poŋnoŋ meleema ijoro, “Marta Marta, gii iwoi kania kania kawaajoŋ majakaka ano motoqoto moma koroboro laligoŋ geriawo ama nanjaŋ. 42Kaeŋ nanjanto, majakaka motooŋgo moŋ meŋ meŋ kotiiniŋ sokombaa. Nono iwoi seiseiya kawaajoŋ mende amamaajoŋ. Marianoŋ gosiŋ uuwaa teeya meagoŋ aomambaajoŋ meweeŋgoŋ simbawoŋawo kolooja. Laaligowaa bakaya awaa ii moŋnoŋ moŋ mende wambaa.” Kiaŋ. t

Copyright information for KSR